Močvarna staništa u Bosni i Hercegovini
Kao ljudi, često olako shvatamo močvarna staništa, iako su ona jedan od najvažnijih i najraznolikijih ekosistema na svijetu. Odnos ljudi prema močvarama kroz historiju bio je vrlo različit i često ovisio odruštvenim, ekonomskim i političkim uvjetima u kojima su ljudi živjeli.
Nažalost, u mnogim slučajevima su močvarna staništa bivala uništena zbog ljudskih aktivnosti. Često su bile doživljavane kao neplodna i opasna mjesta, pogodna za bolesti i insekte. Zbog toga su ljudi pokušavali isušiti močvare i pretvoriti ih u obradivu zemlju, obzirom da je ljudska vrsta uvijek gledala isključivo na vlastiti interes. Unatoč nastojanju da se močvarna staništa očuvaju, mnogi ljudi i dalje vide močvare kao “beskorisna” područja i pokušavaju ih isušiti ili pretvoriti u nešto drugo. Stoga je važno nastaviti edukovati ljude o vrijednosti močvarnih staništa i poticati ih na očuvanje ovih ekosistema za buduće generacije.
Poznati William Shakespeare je rekao: „Nema većega mraka od neznanja.“ Tako su i ljudi kroz historiju zanemarivali značaj močvarnih staništa te ih uništavali u svrhu vlastitog interesa.
Kao što je i ranije spomenuto, to su zapravo ekosistemi od velike važnosti za očuvanje bioraznolikosti i podržavanje mnogih ekoloških procesa. One su jedna od najraznolikijih vrsta staništa na svijetu i pružaju dom za mnoge biljne i životinjske vrste. Brojni su značaji močvara, a regulacija vodnih ciklusa i čišćenje vode su neki od njih. Naime, močvare možemo nazvati prirodnim spužvama koje upijaju vodu u razdobljima obilnih kiša, a zatim polako ispuštaju tu vodu u sušnim razdobljima, što pomaže u sprečavanju poplava i suša, te održavanju stabilnosti hidrološkog sistema. A okrenemo li se svijetu hemije, uočiti ćemo da one uklanjaju tvari koje mogu biti štetne za ljude i životinje, kao što su azotni i fosforni spojevi, pesticidi i drugi zagađivači. Ovo poboljšava kvalitetu vode i smanjuje potrebu za hemijskim tretmanom.
Živimo u Bosni i Hercegovini, maloj državi punoj prirodnih i kulturno-historijskih ljepota. Često nismo ni svjesni svoga okruženja slušajući samo negativne komentare o ovoj zemlji, dopuštajući obeshrabrujućim informacijama da manipuliraju našim mišljenjem. Bosna i Hercegovina je poznata po brojnim prirodnim ljepotama, a među njima su i njezine močvare, što i jeste tema ovog teksta. Među najpoznatije spadaju Hutovo blato, Bardača, Livanjsko polje, Trnovačko jezero, Skakavac i druge. Te močvare su stanište mnogih rijetkih i ugroženih vrsta flore i faune, kao što su orao krstaš, bjeloglavi sup, mali gnjurac, bijela roda i mnoge druge. Osim toga, ove močvare su važne za migratorne vrste ptica koje tokom migracija koriste ova područja kao odmorišta i izvorišta hrane.
Krenemo li ka jugu države, u blizini grada Čapljine, doći ćemo do Hutovog blata, najveće močvare u Bosni i Hercegovini. Hutovo blato je močvarno područje koje nastaje kao posljedica vode koja se nakuplja u plitkim i slabo propusnim tlima. Ovo područje ima jedinstvenu mrežu kanala, rukavaca, jezera i močvara koje su isprepletene s gustošću vegetacije poput trske, rogoza, šaša, i drugih biljaka. Ova mreža vodenih puteva i raznolika vegetacija stvaraju stanište za brojne vrste ptica, riba, vodozemaca i sisavaca.
Hutovo blato je posebno važno stanište za ptice, te se ovdje može vidjeti više od 240 vrsta ptica, od čega su mnoge rijetke i ugrožene. Najpoznatije vrste ptica koje se mogu vidjeti u Hutovom blat su: orao krstaš, bjeloglavi sup, crna roda, siva čaplja, čaplja crvenonoga, mali gnjurac, kačavenda, orao štekavac, i mnoge druge.
Unatoč važnosti Hutovog blata, ovaj ekosistem je nažalost ugrožen zbog ljudskih aktivnosti. Jedan od najvećih problema je odvodnja vode iz močvarnog područja zbog poljoprivrede i izgradnje naselja.
Kažu kako je Livanjsko polje manje istraženo od površine Mjeseca.Nalazi se u jugozapadnom dijelu zemlje, u blizini grada Livna. Ovo područje je poznato po svojoj prekrasnoj prirodi, bogatoj vegetaciji, te važnosti za očuvanje biodiverziteta u Bosni i Hercegovini.Osim toga, Livanjsko polje je poznato kao važno područje za očuvanje populacije mrkog medvjeda, a tu su i druge vrste poput divljih svinja, vukova i lisica.
Žalosno je spomenuti, ali unatoč svojoj važnosti, i Livanjsko polje je ugroženo zbog ljudskih aktivnosti. Ovo područje je također izloženo velikim pritiscima zbog izgradnje infrastrukture, turizma i drugih aktivnosti.
Značajno je i spomenuti još neka močvarna staništa Bosne i Hercegovine, a to su:
Kruščica – močvarno područje na srednjem toku rijeke Neretve, koje je dio Ramsarske liste močvarnih područja od međunarodnog značaja.
Karašica – močvarno područje smješteno na sjeveroistoku zemlje, koje je dio Natura 2000 mreže i važno stanište za brojne biljne i životinjske vrste.
Ščitarjevo – močvarno područje u blizini Tuzle, koje je dio međunarodno zaštićene mreže močvarnih područja.
Gromiljak – močvarno područje na jugoistoku zemlje, koje je dio prirodnog parka Blidinje i stanište brojnih ugroženih vrsta.
Da bismo zaštitili ova područja, jedan od načina za edukaciju javnosti o značaju močvarnih staništa jest organizacija različitih aktivnosti poput predavanja, seminara, radionica i terenskih posjeta močvarama. Ove aktivnosti mogu biti organizovane od strane nevladinih organizacija, vladinih agencija, obrazovnih ustanova i drugih organizacija.Također, važno je educirati javnost o važnosti očuvanja bioraznolikosti u močvarnim staništima. To uključuje upoznavanje s različitim biljnim i životinjskim vrstama koje nastanjuju ova područja te s njihovim ulogama u održavanju ravnoteže u ekosistemu.
Baš kao što je Nelson Mandela rekao: „Obrazovanje i znanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet.“
Tekst: Emina Ahmedović
Foto: E. Šabanović, 5/5/2022
